Život u doba bolesti COVID-19 – socijalne implikacije za sigurnost i dobrobit ranjivih skupina u europskom kontekstu

Opis projekta
U zadnje vrijeme, svijet je iskusio razarajuće posljedice COVID-19 krize u svakom segmentu društvenog života. Izjava UN-ovog glavnog tajnika Antónia Guterresa kako je pandemija prouzročila neviđenu ljudsku patnju i ekonomsku devastaciju širom svijeta pokazala se, nažalost, točnim pokazateljem razmjera i težine njezinih posljedica. I dok se bitka s pandemijom primarno vodila na polju medicinske znanosti, postalo je očito da ograničenja socijalnih prava i usluga i mjere zabrane kretanja mogu dovesti do teških, neželjenih posljedica po ranjive članove društva. Suočene s nemogućnošću napuštanja doma i otežanim prijavljivanjem počinitelja, žrtve obiteljskog nasilja izložene su pojačanom riziku viktimizacije. Kriminološki scenarij porasta kaznenih djela na štetu najmlađih sasvim je moguć uslijed neočekivanih okolnosti i restriktivnih mjera. Ograničenja unutar sustava mentalnog zdravlja tijekom COVID-19 krize mogu predstavljati zapreku u pružanju pomoći žrtvama kaznenih djela i zdravstvenih usluga osobama s duševnim smetnjama. Ranjivost ranjivih nikada nije bila veća i ostaje otvorenim pitanje može li se država nositi sa socijalnim teretom i može li ih adekvatno zaštititi. Znanstvena zajednica ima moralnu, etičku i profesionalnu dužnost odgovoriti na novonastalu krizu i projekt „Život u doba bolesti COVID-19 – socijalne implikacije za sigurnost i dobrobit ranjivih skupina u europskom kontekstu“ je izravan odgovor na tu obvezu.Cilj ovog projekta je kritički istražiti normativne tehnike koje su države implementirale kako bi odgovorile na COVID-19 pandemiju i ocijeniti njihov utjecaj na ravnotežu vlasti, demokratska načela općenito i prava osoba izloženih obiteljskom nasilju, osoba s duševnim smetnjama i djece žrtava kaznenih djela. Istraživački tim analizirat će predmete policijskih postaja u Puli, Rijeci, Zagrebu, Splitu i Osijeku kako bi se istražile fenomenološke i etiološke promjene u kaznenim djelima na štetu djece i zabranjenim ponašanjima vezanim uz nasilje u obitelji. Regionalna raspodjela zadržat će se i u drugoj fazi istraživanja u kojoj će se ispitati iskustva djelatnika udruga (metoda fokus grupa) i izloženost obiteljskom nasilju njihovih korisnika (kvantitativno istraživanje). Isti metodološki okvir primijenit će se tijekom istraživanja informacijskih vještina i kompetencija djelatnika i udruga za vrijeme pandemije. Empirijska faza istraživanja okončat će se studijom na Klinici za psihijatriju Vrapče. Dobiveni teorijski i empirijski rezultati usporedit će se s rezultatima do kojih su došli članovi tima iz Slovenije, Italije i Švedske. S projektnim rezultatima upoznat će se znanstvena, stručna i opća javnost, tvorci politika i same ranjive osobe. Kombiniranjem različitih projektnih taktika u interdisciplinarnom komparativnom okruženju nastojat će se postići krajnji cilj projekta - poboljšanje položaja ranjivih osoba tijekom izvanrednog ili kvaziizvanrednog stanja u europskom kontekstu.

Šifra projekta
IP-CORONA-2020-04-2086

Poziv
2020-04

Vrsta projekta
Znanstveno-istraživački

Vrsta financiranja
Kompetitivno projektno financiranje

Financijer
HRZZ - Hrvatska zaklada za znanost

Detalji financiranja
 IP-CORONA - Istraživački projekti - CORONA

Ukupan iznos financiranja projekta
417.795,39 HRK

Trajanje projekta
2020-07-10 - 2022-01-09

Ustanova - uloga
Pravni fakultet, Rijeka - Nositelj (417.795,39 HRK)

Osoba - Ustanova - uloga [pocetak - zavrsetak]
Dalida Rittossa (MBZ: 262205, CROSBI: 25266) - Pravni fakultet, Rijeka - Voditelj projekta [2020-07-10 - 2022-01-09]
Marissabell Škorić (MBZ: 260600, CROSBI: 21667) - Pravni fakultet, Rijeka - Suradnik [2020-07-10 - 2022-01-09]
Sanja Barić (MBZ: 231710, CROSBI: 17152) - Pravni fakultet, Rijeka - Suradnik [2020-07-10 - 2022-01-09]
Dejana Golenko (MBZ: 365160, CROSBI: 34454) - Pravni fakultet, Rijeka - Suradnik [2020-07-10 - 2022-01-09]